Iz istorije Mostara i Hercegovine

Dobrodošli!!! Ovdje možete pročitati razne tekstove iz istorije Mostara i Hercegovine koje sam do sada uspio da prikupim, obradim i pripremim! HVALA VAM ZA POSJETU I ČITANJE!!!

08.11.2010.

Mostar - čaršija kakve više nema - 1. dio

            *NAPOMENA: Tekst koji slijedi napisao je Hilmija Šiširak, u mostarskoj informativnoj reviji MM, u brojevima 9, 10 i 11, u periodu od februara do aprila 1997. godine. Pred kraj teksta primjetit ćete da on kaže kako je ovaj tekst proizvod njegovih vlastitih sjećanja na pojedine dijelove mostarske čaršije od prije pedeset godina, što znači da su ovi opisi pojedinih dijelova Mostara kakvi su izgledali neposredno poslije Drugog svjetskog rata (ili približnije, iz 1947. godine).


            Karakteristika razvoja Mostara u toku turskog, a donekle i austrougarskog perioda, bila je da se širio koncentrično i pretežno uz Neretvu, a poslije Drugog svjetskog rata ravnim prostorima nizvodno i uzvodno Neretvanjskom dolinom. Mostar, koji se razvijao pod uticajem orijentalne i zapadno-evropske kulture, pokazuje dvije osnovne i sasvim različite cjeline: čaršija i mahale sa sokacima direktno uz Neretvu i po okolnim padinama Brankovca, Mazoljica i Bjelušina, i noviji dio grada, izgrađen na nekadašnjim baščama i vinogradima.
            Mostarske ulice,
često s gusto zbijenim i širom otvorenim dućanima, očuvanim kućama i čardacima orijentalne arhitekture, sa kupolama džamija i munarama, bitna su obilježja današnje cjeline čarš
ije i Starog grada.
            Me
đutim, poslije Drugog svjetskog rata, izgled čaršije se mijenja, posebno u užem dijelu grada, na lokalitetu Glavne ulice i Fejićeve ulice sa priključnim sokacima. Sa lica mjesta nestaju divni mahalski ansambli - objekti orijentalnog tipa, bezbroj starih dućana i magaza sa svojom originalnošću i ljepotom. U mnoge stare objekte sa avlijama, ulazilo se direktno sa ulica, a ulazna vrata imala su svoje karakteristike, kako po izradi, tako i po dimenzijama. Krila vrata, rađena od čamovine, bila su izrezbarena, sa ukrasnim motivima u drvetu, i sa dodatnim elementima, kao š
to su zvekiri, mandali i krekuni.
            U malo kojoj avliji da nije bilo zasa
đene voćke, a naročitu ljepotu davale su mirisne ruže. Preko kamenih zidova avlija padale su grane kajsija, šipka, smokve, vinove loze, a ponegdje šandude i muš
mule.
            Na prostoru od stare Po
šte do Tepe mnogo toga više nema. Tako su nestale i dvije stare kuće, porodica Humo i Tiberio, koje su se nalazile između stare Pošte i objekta, vlasništvo Merdže, u čijem poslovnom dijelu je bila Torlina brijačnica i prodavnica “Kraš”. Malo niže, uz Pecin sokak, na samom uglu bio je mali dućan-ćepenak, vlasništvo Hume, a preko puta, gdje se danas nalazi kafana Muje Kahrimanovića, bila je jedna mala mahala, u koju se ulazilo kroz Begov sokak, u kome su stanovale porodice Alajbegović, Rajković... Posebnu ljepotu, uz samu Fejićevu ulicu, davao je stari turski objekat Kapetanovića-Ljubušaka, koga su Mostarci zvali i Ljubušakov čošak. Sa sjeverne strane Ljubušakova čoška nalazio se lijep objekat porodice Fejić. Odatle, prema kinu “Zvijezda” (ranije “Central”) bilo je nekoliko starih turskih kuća, a ulazi su bili iz Fejićeve ulice. Uz kino je bila slastičarna, vlasništvo Štauda, a lijevo od nje ulazilo se u Policijski sokak (danas Huse Maslića). Tu je bila Miletića kovačnica, a svi objekti i avlije činili su splet stare arhitekture, koji se graničio sa Brkića ulicom i starom Vatrogasnicom. Završnicu prema sjeveru činila je radionica familije Rendulić, kao i podrum vlasništvo Loza. Od Rendulića radionice, pa do Rizikalove ulice, bilo je dosta dućana i magaza, a posebnu ljepotu davala je džamija na samom ulazu u Ulicu Huse Maslić
a iz Glavne ulice. Tu se sada nalazi park.
            Preko puta kina, od Kljunova sokaka do Roznamed
žijine džamije bio je niz malih dućana: fotograf Kolaković, voćarska radnja Avde Fejzića, brijačnica Hume, zvanog Rus, trafika i prodavnica novina u kojoj je radio Tonko Matulić, stanar zgrade u kojoj je živio popularni mostarski ljekar dr. Rizzo. Uz trafiku je bila aščinica, vlasništvo Gaševića. S lijeve strane, niže Policijske zgrade (tu je kasnije bio Zavod za zapošljavanje), bila je trafika, u kojoj je radio Meho Kapetanović-Cojla, kasnije poznati ulični prodavač novina, zatim radionica precizne mehanike, vlasništvo Mirka Vlahe i kafana koju je držao Šerif Frko. Malo niže, do 1945. godine, bile su stolarska radionica, vlasništvo Kuljića i bravarska radnja Bega Bilalovića. Preko puta, u Salatića kući, bila je prehrambena radnja, pa radionica za opravku naliv-pera, vlasništvo Blagajca, te popularna radnja za izradu šešira, u kojoj je radio Marko Terzija. U Karađozbegovoj ulici, s lijeve strane, bile su stolarska radionica Sulejmana Balića i vulkanizerska radnja Drage Trajkovića. U zgradi, gdje se donedavno nalazilo Socijalno i penzijsko osiguranje, a sada MUP, bila je mala kafana, čiji je vlasnik bio Sandžaktar, a južnije porušeni Dom staraca (prije se zvao Uboški dom). Na toj ruševini, raja je napravila malo igralište, gdje se igralo “krpenjaka”, a igralište je nazvano “Monte Karlo”. Zaš
to, to niko nije znao.
            Preko puta, na ulazu u Tel
čevu ulicu, s lijeve strane bio je jedan fini objekat sa aralukom, u kome su stanovale porodice Momirović i Isak, a istočno se naslanjao na objekat porodice Hadžimusić. Izlazeći na Glavnu ulicu, i danas postoji zgrada, u kojoj je bio hotel, vlasništvo Jelčić
a. U istoj ulici, bilo je kino “Korzo”, a u njegovom podrumskom dijelu bila je Fronta - kasnije MZ Brankovac-Mejdan.
            Ono
što upotpunjuje kompleks centralne mostarske čaršije na lijevoj obali Neretve su dž
amije, impozantne građevine, na kojima se najljepše stilski ocrtava graditeljstvo i umjetnost orijentalne i seldžučke građevinske tradicije.
            Upravo oko Karađozbegove, Roznamedžijine, Ćosa Jahja hodžine i Ćejvan Ćehajine džamije izrasla je i mostarska čaršija. Duboki utisak ostavljaju odnosi građevinskih masa - od malih dućana i ćepenaka, pa do visokih objekata, kao što su stara zgrada Opštine, banke, bivše policije i druge. Jasno se vidi da je riječ o jednoj urbanoj cjelini, sa raznolikošću krovova i vanjskih fasada, ulaza i izloga “auzlaka”.
            Zbog toga i podsjeća na život u čaršiji, nostalgično potkrepljuje uspomene na pojedine detalje toga ambijenta. Izlazeći iz Telčeve ulice prema Tepi, s lijeve strane uz Kajtazovu kuću, bio je ulaz u dvorište tada Učiteljske i Osnovne škole. Tu su bila lijepa dvokrilna željezna vrata, sa nizom ornamentalnih detalja i sve je bilo ugrađeno u okvir od tesanika. Dolazi onda stara kuća porodice Frlj, u čijem prizemlju su se nalazila dva mala dućana: voćarska radnja, koju je držao Hamzić i radionica za opravku naliv-pera Jusufa Gaševića. Preko puta, bila je veća prodavnica, vlasništvo Spužića, a do nje tek formirano preduzeće za preradu drveta “Hasan Bubić”. To je lokalitet, na kome se sada nalazi ŠIPAD-ova prodavnica namještaja. Idući prema Tepi, postojao je niz dućana raznih djelatnosti. Na mjestu, gdje se sada nalazi brijačnica, bila je mesnica Hasana Vrgore. Iznad samog ulaza bili su, u zidu fasade, ugrađeni veliki volovski rogovi.
            Niže su bile saračke radnje, vlasništvo Lendre i Ćorića, a preko puta bio je han sa konjušnicom, poznat kao “Ajkin han”. Do hana, na samom uglu Soldina sokaka, nalazila se pekara Pere Konjevoda. U blizini Tepe bilo je još nekoliko dućana i poznata Pavića gostiona. U bijeloj dvospratnici, preko puta Tepe, u jednom dijelu bila je brijačka radnja, a iznad nje uprava i magacin tek formiranog preduzeća “Voćar”. Izlazeći na Glavnu ulicu, nalazio se objekat, u kome je bilo smješteno preduzeće “Ratar”.
            Idući dalje, pored Frkine kafane, ulazimo opet u Glavnu ulicu, u kojoj je tada, samo na prostoru od Bajatove ulice pa do zgrade SDK, bilo preko 30 magaza i dućana, a prema Šehitlucima bilo je i ćepenaka. U ovom dijelu čaršije bile su poznate opančarska radnja Jakova Altarca, bravarska radnja Ranka Erbeza, trgovinska radnja Mujage Rajkovića, slastičarna Alekse Momirovića, zatim Stevo kazandžija, krojačka radnja Ive Ondelja. Sjeverno od današnje zgrade Narodnog pozorišta bila je Šadrvan gostiona, zatim radiomehaničarska radnja Karla Sesara, knjižara “Paher-Kisić”, brijačnica Kalajdžić, trgovina Uroša Marinovića. Od Dudine ulice (kasnije Drage Palavestre) bila je trgovačka radnja, vlasništvo Premilovca, zatim Batlakova pekarska radnja, kafana Salke Masle, apoteka i prodavnica obuće “Boston”.
            Od Karađozbegove ulice, prema dijelu Glavne ulice, sa desne strane bila je Idrizovićeva slastičarna, a istočno od Karađozbegove medrese bila je prodavnica ogrijeva “Prenj”, pa mala trafika, a južno od Idrizovićeve slastičarne nalazila se knjižara, vlasništvo Njunjića, pa jedna advokatska kancelarija i dva mala dućana sa voćem i povrćem, vlasništvo Spužića i Žugora. Ulaz u današnju ZE-MU bio je glavni ulaz u kino “Korzo”, a preko puta Pozorišta nalazila se knjižara, vlasništvo Dudića.
            Glavna ulica se u turskom vaktu zvala i Carska džada. Mostarska čaršija kakve više nema širila se prema Musali, Ričini, Cernici i drugim dijelovima grada.

            (Nastavlja se)
Iz istorije Mostara i Hercegovine
<< 11/2010 >>
nedponutosricetpetsub
010203040506
07080910111213
14151617181920
21222324252627
282930

MOJI LINKOVI

SVI TEKSTOVI NA OVOM BLOGU
IZ ISTORIJE ZAVIČAJA - 1. dio

IZ ISTORIJE ZAVIČAJA - 2. dio

Knjiga Tibora Vrančića «Mostar – krhotine prošlosti»

Grad mojih prijatelja

Da se ne zaboravi - 1. dio

Da se ne zaboravi - 2. dio

Da se ne zaboravi - 3. dio

Da se ne zaboravi - 4. dio

Da se ne zaboravi - 5. dio

Oni su pobijedili smrt

Mostar - čaršija kakve više nema - 1. dio

Mostar - čaršija kakve više nema - 2. dio

Mostar - čaršija kakve više nema - 3. dio

Mustafa Mujaga Komadina - legendarni mostarski gradonačelnik - 1. dio

Mustafa Mujaga Komadina - legendarni mostarski gradonačelnik - 2. dio

Mustafa Mujaga Komadina - legendarni mostarski gradonačelnik - 3. dio

Hotel “Neretva” i Banja

Posljednja lasta

Stari most na poštanskim markama

Dječaci kao ptice

Most na Musali

Bernard Lajhner stiže s loptom

Šadrvani

Šarmeri sa Neretve

Kafana "Evropa"

Sahat-kula

Česme

Musala

Dr. Himzo Polovina - Doktor koji je ljude liječio pjesmom

„LIJEPA EMINA” IZBLIZA (iz mojih neutrnulih sjećanja) - 1. dio

„LIJEPA EMINA” IZBLIZA (iz mojih neutrnulih sjećanja) - 2. dio

Šeher i grad Mostar

Mostar - vječni grad - 1. dio

Mostar - vječni grad - 2. dio

Stare stambene kuće

Hotel “Ruža”

Kriva ćuprija

Simfonija ljepote i funkcionalnosti

Neviđene česme

Vrelo "Djevojačka voda"

Peške - 1. dio

Peške - 2. dio

Šantićeve predizborne muke

By MosHer za vječnost – sa bloga “Na granici sjećanja“

Na granici sjećanja – Blog

Konzulati u Mostaru za vrijeme turske i austrougarske uprave – 1. dio

Konzulati u Mostaru za vrijeme turske i austrougarske uprave – 2. dio

Konzulati u Mostaru za vrijeme turske i austrougarske uprave – 3. dio

Francuski konzularni agenti u Mostaru

Razgovori u francuskom Klubu

Zlatna era RKUD “Abrašević” - 1. dio

Zlatna era RKUD “Abrašević” - 2. dio

Mostarska sevdalinka - 1.dio

Mostarska sevdalinka - 2.dio

Timurdžijski (kovački) esnafi u Mostaru – 1. dio

Timurdžijski (kovački) esnafi u Mostaru – 2. dio

Sarači, samardžije, sedlari i tašnari

Posljednje esnaflije Mostara

Muhamed Mujić - ZA ANTOLOGIJU

NOVI POČETAK

Zlatari Mostara i Hercegovine

Dražen Dalipagić Praja - RODILA MAJKA KOŠARKAŠA

Prilog o zanatima i trgovini mostarskih Srba pravoslavaca

Blogger.ba ipak nastavlja svoj rad, novi vlasnik Pepper communications

Jasna Merdan Kolar - ZLATO IZ LOS ANĐELESA

Bogatstvo Muslibegovića kuće

Miroslav Brozović - PRVA MEDALJA

Antonije Marinković - Prvi mostarski advokat

Krunoslav Kruno Radiljević - TROFEJ NA DOHVAT

Kamen i Mostar

Ante Pehar - SAMOUKI ŠAMPION

Tenelija - kamen Mostara

Emir Balić - LEGENDARNA “LASTA“

Čuvene Efice iz Cernice

Franjo Arapović - OD SLIPČIĆA DO ZVIJEZDA

Iz prosopografije Kosača (Jelena i Teodora)

Vesna Radović - IZDANAK MOSTARSKE ŠKOLE

Risto Ilije Ivanišević (1842. - 1913.)

„Otac“ košarke u BiH Milenko Radosavljević Amerikanac - IZ NJUJORKA NA KANTAREVAC

Dvorske spletke u Hercegovini - Prošlost iskićena legendama

MOJA E-MAIL ADRESA



BROJ (NE)ZADOVOLJNIH POSJETILACA
119572

Powered by Blogger.ba